Električna vozila mogu imati središnju ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova (GHG) ukoliko se za njihovo napajanje koristi električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije. S druge strane, za integraciju električnih vozila nužan je razvoj punionica za električna vozila te njihovo efikasno korištenje u svrhu smanjenja utjecaja na mrežu i redukcije troškova razvoja mreže vezanih uz prihvat električnih vozila odnosno punionica. Za analizu utjecaja priključka punionica na elektroenergetsku mrežu nužno je poznavati trendove i karakteristiku potrošnje na razini istih koji često nisu dostupni. Neki od ključnih podataka koje je potrebno razmotriti u takvim analizama su vrijeme dolaska vozila, trajanje punjenja, vrijeme zauzetosti punjača, količina preuzete energije, maksimalna snaga punjenja i sl. U nedostatku stvarnih podataka s punionica, u analizama utjecaja priključka punionica na elektroenergetsku mrežu navedeni podaci se najčešće indirektno modeliraju na osnovu uobičajenih obrazaca ponašanja korisnika vozila temeljem GPS očitanja njihova kretanja, povijesnih podataka iz različitih prometnih sustava, laboratorijskih ispitivanja i sl. Pri tom karakteristika potrošnje električne energije na razini punionice uvelike ovisi o njenoj lokaciji i namjeni: javne punionice, rezidencijalne punionice, punionice u sklopu poslovnih subjekata, … S obzirom na relativno veliki broj punionica u nekim zemljama te javnu dostupnost podataka, danas su dostupni dosta kvalitetniji podaci temeljem kojih je moguće bolje odrediti osnovne podatke nužne za modeliranje potrošnje na razini punionica. U ovom radu, analizirati će se stvarni podaci s većih punionica električnih vozila te će se odrediti funkcije vjerojatnosti za neke osnovne parametre koji definiraju karakteristike pojedinačnog ciklusa punjenja.